Metoda za procjenu stope povratnog bljeska na visokonaponskim dalekovodima na temelju EMTP-ATP i krivulje graničnih parametara
Sažetak
Ovaj rad predstavlja opću metodu za procjenu brzine povratnog bljeska (BFOR) na visokonaponskim (HV) dalekovodima. Metoda koristi najsuvremeniji model visokonaponskog dalekovoda (TL) za analizu backflashovera (BFO), sastavljen unutar softverskog paketa EMTP-ATP i naknadno korišten—s EMTP-om koji radi u batch načinu rada—za konstrukciju krivulje ograničavajući parametri (CLP). CLP dovodi u odnos upadne struje munje s kritičnim strujama za pojavu BFO i, nadalje, pruža sredstva za procjenu vjerojatnosti BFO. Naime, vjerojatnost pojave BFO na određenom TL stupu dobiva se izračunavanjem volumena ispod površine funkcije gustoće vjerojatnosti bivarijatne logaritamske normalne statističke distribucije parametara struje munje, ograničene CLP-om u odgovarajućem koordinatnom prostoru. Ova vjerojatnost u kombinaciji s procijenjenim brojem izravnih udara munje u TL tornjeve—dobivenom primjenom elektrogeometrijskog modela—osigurava pridruženi BFOR, pod pretpostavkom da je dodatno normaliziran na temelju 100 km-godina. Primjena predložene metode prikazana je na tipičnom VN dalekovodu. Navedena je studija osjetljivosti za procjenu BFOR-a, zajedno s usporedbom rezultata između različitih metoda.
Petar Sarajčev
Redoviti profesor u trajnom zvanju | Katedra za električne mreže i postrojenja
Josip Vasilj
Izvanredni profesor | Katedra za električne mreže i postrojenja
Izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, gdje predaje kolegije vezane za područje inženjerske ekonomike, elektroenergetskih mreža i strojnog učenja. Njegovo istraživanje je vezano uz primjenu naprednih optimizacijskih metoda i metoda strojnog učenja u problemima analize i planiranja rada elektroenergetskog sustava.
Damir Jakus
Redoviti profesor | Katedra za električne mreže i postrojenja
Redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, s istraživačkim interesima koji uključuju optimizaciju i planiranje razvoja elektroenergetskih sustava, integraciju obnovljivih izvora energije (OIE), modeliranje tržišta električne energije, te općenito primjenu metoda optimizacije na rješavanje složenih tehno-ekonomskih problema.