Neiterativni algoritam za izračunavanje mogućeg dopuštenog napona dodira prema EN 50522

Sažetak

Algoritam za izračunavanje mogućeg dopuštenog napona dodira može se pronaći u međunarodnim standardima i tehničkim specifikacijama. Kombinacijom vrijednosti ukupne impedancije ljudskog tijela i vrijednosti dopuštene tjelesne struje, izdvojenih iz tablica i slika, relevantni dopušteni napon dodira kao funkcija trajanja kvara dobiva se iterativnim postupkom. U ovom radu prikazan je jednostavan i robustan neiterativni algoritam za izračunavanje očekivanog dopuštenog napona dodira prema EN 50522 za odabrano trajanje kvara. U predloženom algoritmu, izračun mogućeg dopuštenog napona dodira svodi se na linearnu kombinaciju dopuštenog napona dodira za strujni put ruku u ruku i dopuštene struje tijela. Za odabrano trajanje kvara, dopušteni napon dodira za strujni put ruku na ruku i dopuštena tjelesna struja izračunavaju se pomoću kubične Hermiteove interpolacije po komadima i daju uzorkovane vrijednosti ovih funkcija i uzorkovane vrijednosti njihovih derivata s obzirom na trajanje kvara.

Publikacija
Electric power systems research
Slavko Vujević
Slavko Vujević
Profesor emeritus

Stručnjak u području elektrotehnike, posebno je poznat po svom doprinosu numeričkom modeliranju elektromagnetskih pojava, zaštiti od munje i uzemljenju. Tijekom svoje karijere, bio je ključni član Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, gdje je izvodio nastavu, mentorirao studente i aktivno sudjelovao u znanstvenim istraživanjima te međunarodnim stručnim udrugama.

Tonći Modrić
Tonći Modrić
Redoviti profesor | Katedra za električna postrojenja i sustave

Istraživač i redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, s istraživačkim interesima usmjerenim na numeričko modeliranje, izračun električnog i magnetskog polja elektroenergetskih postrojenja i vodova te razvoj naprednih modela za interpretaciju geoelektričnog sondiranja tla. Dodatno se bavi analizom elektromagnetskih tranzijenata u sustavima s velikim udjelom obnovljivih izvora energije, koristeći tehniku konačnih elemenata.