Sažetak
Solarna energija može se iskoristiti u svim dijelovima svijeta i izravno pretvoriti u električnu energiju pomoću fotonaponskih (PV) sustava. To dovodi do smanjene emisije stakleničkih plinova kao što je CO2. U ovom se radu razmatra mrežni kvazi-izvorni pretvarač (qZSI) s fotonaponskim poljem spojenim na ulaz pretvarača. PV niz je odabran tako da osigura struje i napone koje zahtijeva qZSI. Novi algoritam za praćenje točke maksimalne snage (MPPT), predložen u ovoj studiji, ne zahtijeva mjerenje struje PV niza i ne oscilira oko točke maksimalne snage za razliku od većine standardnih MPPT algoritama. Simulacijski model razmatranog sustava izgrađen je u MATLAB Simulink okruženju korištenjem samo osnovnih Simulink blokova. Simulacijska analiza provedena je s tri modela PV polja različite složenosti kako bi se utvrdio utjecaj dinamike PV polja na ukupnu izvedbu sustava. Rad razmatranog sustava testiran je u širokom rasponu razina sunčevog zračenja i temperatura fotonaponskog polja. Predloženi MPPT algoritam dodatno se uspoređuje s konvencionalnim algoritmom konstantnog napona, koji također zahtijeva samo mjerenje izlaznog napona PV polja. U razmatranom radnom rasponu, predloženi algoritam osigurava do 453 W više snage iz PV niza (tj. oko 7% odgovarajuće nazivne snage).
Publikacija
Journal of cleaner production

Docent | Katedra za energetsku elektroniku i automatizaciju
Istraživač i docent na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, gdje predaje kolegije iz područja regulacijske tehnike, digitalne elektronike, elektrotehnike te električnih strojeva i transformatora. Njegovo područje interesa uključuje istražvanje pretvarača energetske elektronike u fotonaponskim sustavima i mikromrežama.

Redoviti profesor | Katedra za energetsku elektroniku i automatizaciju
Istaživač i redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu s istraživačkim interesima vezanim uz područje energetske elektronike i obnovljivih izvora energije, s posebnim naglaskom na energetski učinkovitu kontrolu invertera, baterijskih sustava, vjetroturbina, fotonaponskih elektrana i asinkronih generatora u mikromrežama.

Redoviti profesor u trajnom zvanju | Katedra za energetsku elektroniku i automatizaciju
Moj istraživački interes usmjeren je na suvremene regulacijske sustave za upravljanje pretvaračima energetske elektronike, električnim motorima i električnim generatorima. Kroz rad u Istraživačkom laboratoriju za energetsku elektroniku na FESB-u, vodio sam projekte koji uključuju eksperimente i razvoj novih metoda za regulaciju električnih strojeva i pretvarača, te mentorirao doktorske radove na tu temu.