Ovaj se rad bavi pristupom graničnih elemenata (BE) modeliranju transkranijalne električne stimulacije kao alternativom široko korištenoj metodi konačnih elemenata (FEM). Prednosti BE pristupa navedene su u radu i demonstrirane na računskom primjeru. Formulacija se temelji na kvazistatičkoj aproksimaciji struja i napona induciranih u živim tkivima dok je glava predstavljena troslojnim modelom koji se sastoji od tkiva kože, lubanje i mozga. Drugi doprinos je činjenica da je nesigurnost prisutna u vrijednostima vodljivosti tkiva uzeta u obzir modeliranjem kao jednoliko raspodijeljenih slučajnih varijabli. Metoda stohastičke kolokacije (SCM) primjenjuje se za širenje nesigurnosti na izlazni električni skalarni potencijal. U skladu s tim, izračunavaju se stohastički momenti i provodi se analiza osjetljivosti korištenjem pristupa Aanaliza varijance (ANOVA). Rezultati dani u radu pokazuju učinkovitost kombinacije BE-SCM. Pregledom rezultata dobivenih predloženim BE-SCM pristupom jasno je da su intervali pouzdanosti znatno veći u unutarnjim tkivima. Pokazalo se da je utjecaj vodljivosti lubanje zanemariv za većinu točaka promatranja, dok vodljivost kože i mozga imaju značajan utjecaj na izlaznu vrijednost.