Tržište električne energije i hidroenergija u tranzicijskim zemljama: primjer Hrvatske
Sažetak
Proces restrukturiranja elektroenergetskog sustava i otvaranja tržišta električne energije u tranzicijskim europskim zemljama (bivšim socijalističkim zemljama i zemljama nastalim raspadom istih) zadnjih se godina dosta intenzivno razvija prateći zapadnoeuropske trendove. Odnosi u elektroprivredi u svim europskim tranzicijskim zemljama prije početka procesa deregulacije i privatizacije bili su vrlo jednostavni: elektroenergetski sustav u potpunom državnom vlasništvu s apsolutnim monopolom u proizvodnji, prijenosu, distribuciji i opskrbi. Osnovne zajedničke karakteristike ovakvih komunalnih poduzeća bile su (a u većini njih i dalje jesu): - Niska učinkovitost rada, kao i velik broj zaposlenih. - Relativno dobra razina sigurnosti elektroenergetskog sustava (dio za proizvodnju i prijenos). - Cijene električne energije dosta su ispod realne razine (cijene koju regulira država, s tarifnim sustavom koji je strukturiran na način da subvencionira kućanstva). - Povremeno mali udio industrijskih potrošača. - Veliki politički utjecaj na elektroenergetski sustav. - Tehnički potkovani zaposlenici, ali niska razina organizacijskih i menadžerskih znanja na svim razinama upravljanja. - Nestabilne opće ekonomske prilike, au nekim zemljama čak i politička nestabilnost. Tema ovog rada je utjecaj restrukturiranja elektroenergetskog sustava, uvođenja tržišta električne energije i privatizacije državnih komunalnih poduzeća na hidroenergetski sektor u tranzicijskim zemljama, na primjeru Hrvatske. U tekstu je osiguran kratak pregled zajedničkih karakteristika procesa deregulacije u tranzicijskim zemljama, kao i detaljan opis situacije u Hrvatskoj. Izvršena je analiza mogućih varijanti uspostavljanja i razvoja tržišnih odnosa, kao i odgovarajućih reperkusija na kratkoročni i dugoročni rad i razvoj hidroenergije. Također, razmatra se problem privatizacije hidroenergetskog sektora. Hidroenergetski sektor često predstavlja marginalan aspekt privatizacije u tranzicijskim europskim zemljama zbog malog doprinosa hidroenergije, ali ne nužno uvijek. U zemljama poput Hrvatske, s prosjekom od 50% proizvodnje električne energije iz hidroenergije vrlo je važan način privatizacije hidroelektrana. Štoviše, to je vjerojatno ključni dio procesa restrukturiranja elektroenergetskog sustava i procesa privatizacije u takvim zemljama.
Ranko Goić
Redoviti profesor | Katedra za električne mreže i postrojenja
Redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, stručan u područjima prijenosa i distribucije električne energije, obnovljivih izvora energije (OIE), planiranja, optimizacije i vođenja elektroenergetskog sustava te energetske ekonomike.