Abstract: U studiji se razmatra izgradnja baterijskog sustava u sklopu postojeće vjetroelektrane priključne na prijenosnu mrežu koji će omogućiti pružanje usluge uravnoteženja HOPS-u u obliku nuđenja aFRR rezerve snage u iznosu od minimalno 1 MW uz aktivaciju energije uravnoteženja na njihov zahtjev. Kroz razvijeni optimizacijski model potrebno je pronaći optimalnu kombinaciju prodaje električne energije na day-ahead tržištu i reguliranom tržištu energije uravnoteženja. Također, potrebno je s obzirom na procijenjene cjelokupne troškove baterijskog sustava i optimalni kombinirani nastup na tržištu energije uravnoteženja i day-ahead tržištu pronaći optimalnu veličinu baterije koju je potrebno instalirati uz navedenu vjetroelektranu koja će osigurati najbrži povrat investicije.
Abstract: U ovoj studiji dan je prijedlog razvoja distribucijske mreže na osnovu postojećeg stanja te prognoziranog rasta konzuma na razmatranom području. Plan razvoja se temelji na detaljnom modelu SN elektroenergetske mreže i sadrži detaljne smjernice razvoja po petogodišnjim razdobljima. Za distribucijsku mrežu izrađena je prognoza porasta konzuma na osnovu povijesnih trendova te planova realizacije novih većih potrošačkih objekata. U sklopu planova razvoja distribucijske mreže dani su i okvirni troškovi realizacije pojedinih varijanti razvoja. Na osnovu analitičko-hijerarhijske metode izvršena je analiza dinamike prijelaz na 20 kV pogonski napon određenih distribucijski cjelina (distribucijskih pogona i ureda).
Abstract: U sklopu studije razmatrane su različite varijante izgradnje elektrolizatorskog postrojenja sa standardnim fiksnim tipskim nazivnim snagama te snagama elektrolizatorskog postrojenja koje su optimirane korištenjem razvijenog optimizacijskog modela koji istovremeno uvažava porast investicijskih troškova te porast prihoda od pružanja pomoćne usluge mFRR, odnosno smanjenja operativnih troškova u dijelu nabavke električne energije u slučaju povećanja nazivne snage postrojenja. Na osnovu rezultata optimizacijskog modela izvršena je analiza isplativosti ulaganja u elektrolizatorsko postrojenje te je izračunat nivelirani trošak proizvodnje zelenog vodika uvažavajući detaljne investicijske i operativne troškove.
Abstract: Ispitivanje električne vodljivosti gline s lokaliteta u blizini Tomislavgrada za potrebe izvođenja uzemljivačkog sustava
Abstract: U radu se iscrpno tretira odabir optimalnih tehničkih karakteristika novih blok transformatora za HE Kraljevac koji trebaju posjedovati regulaciju napona pod teretom. Sagledavaju se pritom zahtjevi prijenosne mreže (specifični lokalni uvjeti), kao i ograničenja postojećih (vrlo starih) generatora. Naime, optimalni izbor, između ostalog, prijenosnog omjera, napona kratkog spoja i opsega (i načina) regulacije napona pod teretom blok transformatora mora pomiriti zahtjeve mreže s raspoloživim mogućnostima generatora (koji su dijelom oprećni). Razmatraju se detaljno zahtjevi prijenosne mreže, s aspekta naponskih prilika (uključujući i očekivane privremene prenapone), tokova snage, struje kratkog spoja, i dr. Također se analiziraju i postojeća ograničenja generatora, s aspekta pogonske karte, regulacije napona, podešenja limitera uzbude, i dr. Analiziraju se sve tri različite vrste regulacije napona trasnformatora (CVFF, VFVV i CbVV) kroz različite nepovoljne očekivane pogonske scenarije. Detaljno se sagledava, između ostalog, izbor sljedećih tehničkih karakteristika blok transformatora: nazivna snaga, napon kratkog spoja, nazivni naponi i nazivne struje namota, nazivni prijenosni omjer, opseg regulacije napona (korak i broj pozicija preklopke), tip regulacije napona, dozvoljena naduzbuda, zahtjevi za hlađenjem, dozvoljeni gubici, i dr. Konačno, u radu se također proračunavaju i odabiru tehnički parametri strujnog transformatora u zvjezdištu VN namota promatranog blok transformatora.
Abstract: U radu je obrađena problematika proračuna i odabira parametara podešenja zaštitnih funkcija električnih zaštita sustava generator D - blok transformator =TD u HE Zakučac. Okosnica sustava relejne zaštite generatora i blok transformatora čine dva numerička relejna uređaja tip REG670 (tvrtke ABB), zajedno s dodatna dva numerička relejna uređaja tip 7UT613 (tvrtke Siemens), koji služe za zaštitu transformatora na otcjepu generatora. Detaljno su analizirane, između ostalog, sljedeće zaštitne funkcije: diferencijalna zaštita generatora i bloka generator - transformator : zemljospojne zaštite statora i rotora : podimpedantna zaštita : nadstrujna i nadstrujno-podnaponska zaštita : zaštita mirujućeg agregata : zaštita kod spoja među zavojima iste faze statora : zaštita od preopterećenja statora, previsoke magnetske indukcije, nesimetričnog opterećenja i povratne snage : zaštita od gubitka uzbude i gubitka sinkronizma : nadnaponska i podnaponska zaštita : frekvencijske zaštite.
Abstract: U radu je obrađena problematika proračuna i odabira parametara podešenja zaštitnih funkcija električnih zaštita sustava generator - blok transformator u MHE Krčić. Detaljno su analizirane, između ostalog, sljedeće zaštitne funkcije: nadstrujna zaštita u dva stupnja djelovanja : nadnaponska i podnaponska zaštita u dva stupnja djelovanja : nadfrekvencijska i podfrekvencijska zaštita u dva stupnja djelovanja : zaštita od povratne snage, preopterećenja, nesimetričnog opterećenja i pobjega agregata. Analizirano je i više različitih nadzornih funkcija agregata. Napravljen je proračun očekivanog kratkog spoja generatora, proračun privremenih prenapona na generatoru (nagli ispad tereta) i druge srodne analize.
Abstract: U radu je iscrpno prikazan proračun i odabir parametara metaloksidnih odvodnika prenapona u distribucijskoj mreži koja je uzemljena korištenjem Petersenove prigušnice. Izbor odvodnika prenapona proveden je za odvodnike priključene između faze i zemlje (uzemljivača) te za odvodnik prenapona priključen u zvjezdištu pojnog transformatora (nul-točka mreže) TS 110/20(10) kV Imotski (paraleleno Petersenovoj prigušnici). Razmatrana su očekivana naponska naprezanja, od kojih se mogu spomenuti sljedeće vrste privremenih prenapona: 1. prenaponi izazvani naglim ispadom tereta, 2. prenaponi izazvani uključenjem neopterećenih kabelskih vodova, 3. prenaponi izazvani nastupom kratkih spojeva sa zemljom, 4. prenaponi izazvani rezonantnim efektima, 5. prenaponi izazvani zasićenjem energetskog transformatora, 6. prenaponi preneseni kapacitivnom spregom kroz energetski transformator : osim toga, s obzirom da se incidentna mreža 20(10) kV uzemljuje korištenjem kompenzacijske (Petersenove) prigušnice, sagledane su sljedeće (pre)naponske prilike: 7. porast napona nul-točke mreže usljed nesimetrije domicilne distribucijske mreže, 8. porast napona nul-točke mreže usljed isključenja ili prekida jedne faze na nekom od kabelskih vodova domicilne distribucijske mreže, 9. porast napona nul-točke mreže usljed izvedbe energetskog transformatora, pri nastupu kvarova sa zemljom u incidentnoj prijenosnoj mreži. Analizirani su također i sljedeći maksimalno očekivani (sklopni i atmosferski) prenaponi: prenaponi koji se javljaju pri uključenju incidentnih kabelskih vodova, prenaponi koji se javljaju pri nastupu i isključenju kratkog spoja, prenaponi koji se prenose kroz energetski transformator iz incidentne prijenosne mreže. Razmotreno je i energetsko naprezanje spomenutih metaloksidnih odvodnika prenapona.
Abstract: U sklopu ove studije razvijen je softwareski paket i definiran odgovarajući postupak ocjene energetskog potencijala projekata hidroelektrana kojom se utvrđuju osnovne energetsko-tehničke karakteristike pojedinog projekta. Elaborirana je odgovarajući proračun i model za izračun u cilju analize potencijala projekata hidroelektrana. Svrha je izrada metode za izračun instalirane snage i moguće proizvodnje električne energije hidroelektrana na pojedinoj lokaciji koja na taj način može služiti kao potpora u investicijskom odlučivanju za projekte izgradnje hidroelektrana, neovisno radilo se o preliminarnoj analizi potencijala neke potencijalne lokacije ili o provjeri već osmišljenog projektnog rješenja.
Abstract: U ovoj studiji dan je prijedlog razvoja distribucijske mreže na osnovu postojećeg stanja te prognoziranog rasta konzuma na razmatranom području. Plan razvoja se temelji na detaljnom modelu SN elektroenergetske mreže i sadrži detaljne smjernice razvoja po petogodišnjim razdobljima. Za distribucijsku mrežu izrađena je prognoza porasta konzuma na osnovu povijesnih trendova te planova realizacije novih većih potrošačkih objekata. U sklopu planova razvoja distribucijske mreže dani su i okvirni troškovi realizacije pojedinih varijanti razvoja. Na osnovu analitičko-hijerarhijske metode izvršena je analiza dinamike prijelaz na 20 kV pogonski napon određenih distribucijski cjelina (distribucijskih pogona i ureda).
Abstract: U radu su prikazane teorijske podloge i proračuni na kojima je potom temeljen odabir parametara sustava relejne zaštite postrojenja 220 kV i incidentnih prijenosnih vodova 220 kV u HE Zakučac. Koncepcija sustava relejne zaštite temelji se na primjeni po dva numerička relejna uređaja na svakom od incidentnih vodova, uz realiziranje sljedećeih zaštitnih funkcija: uzdužna diferencijalna zaštita, distantna zaštita s poligonalnom proradnom karakteristikom i komunikacijskom shemom djelovanja, usmjerena zemljospojna zaštita s komunikacijskom shemom djelovanja, pričuvna nadstrujna zaštita, zaštita od uključenja na kvar. Predviđen je automatski ponovni uklop vodova. Relejna zaštita sabirnica 220 kV postrojenja temelji se na diferencijalnom principu te uključuje i funkciju zaštite od otkaza prekidača. Dodatna pričuvna nadstrujna zaštita nalazi se u spojnom polju postrojenja 220 kV u HE Zakučac. U radu se prikazuju potrebne analize te proračun i odabir parametara svih spomenutih zaštitnih funkcija svih numeričkih relejnih uređaja koji čine opisani sustav relejne zaštite.
Abstract: U radu je iscrpno tretirana problematika proračuna i odabira podešenja numeričkog relejnog uređaja tip 7UM6225 tvrtke Siemens za potrebe relejne zaštite sinkronog generatora i pripadnog mu blok transformatora na MHE Prančevići. Aktivirane su i podešene sljedeće zaštitne funkcije numeričkog relejnog uređaja: (1) diferencijalna zaštita generatora i blok transformatora, (2) nadstrujna zaštita s podnaponskim pridržanjem, (3) podimpedantna zaštita, (4) nadnaponska zaštita, (5) podnaponska zaštita, (6) trenutna nadstrujna zaštita, (7) 90 %-tna zemljospojna zaštita statora u dvije varijante: (a) nadnaponska zemljospojna zaštita priključena na otvoreni trokut namota naponskog mjernog transformatora na stezaljkama generatora i (b) nadstrujna zemljospojna zaštita priključena na strujni transformator na sekundaru transformatora za uzemljenje, (8) 100 %-tna zemljospojna zaštita statora (nadnaponska zaštita s mjerenjem trečeg harmonika), (9) zemljospojna zaštita rotora, (10) zaštita od nesimetričnog opterećenja, (11) termička zaštita, (12) zaštita od povratne snage, (13) zaštita od gubitka uzbude, (14) zaštita od previsoke magnetske indukcije, (15) frekvencijske zaštite (nadfrekvencijska i podfrekvencijska), (16) zaštita mirujućeg agregata i (17) zaštita od otkaza prekidača. Pri proračunu podešenja zaštitnih funkcija vodilo se računa o optimalnom zadovoljenju sljedećih temeljnih kriterija: što brže isklapanje kvarova, selektivno djelovanje, što veća osjetljivost i pričuvno štićenje u što većoj mjeri.
Abstract: U radu je detaljno prikazana analiza i popratni proračun temeljem kojeg je dimenzionirana oprema za uzemljenje zvjezdišta sinkronog generatora na MHE Prančevići. Riječ je o (jednofaznom) transformatoru za uzemljenje zvjezdišta statorskog namota generatora (koji posjeduje blok transformator) s pripadnim otpornikom na njegovom sekundaru. Dimenzioniran je i strujni transformator u sekundarnom namotu transformatora za uzemljenje namijenjen priključku 90 %-tne zemljospojne zaštite statora generatora. Pri odabiru opreme za uzemljenje generatora vodilo se računa o optimalnom zadovoljenju sljedećih kriterija: (i) struja zemljospoja na generatorskoj naponskoj razini mora biti ograničena na vrijednosti koju propisuje proizvođač generatora (iznos i trajanje), (ii) unutarnji prenaponi na generatorskoj naponskoj razini moraju biti niži od podnosivih napona izolacije, (iii) treba osigurati što veću osjetljivost 90 %-tne zemljospojne zaštite generatora.
Abstract: U radu je iscrpno tretirana problematika optimalne prenaponske zaštite novih 110 kV kabela u HE Senj kojima je blok transformator priključen na vanjsko rasklopno postrojenje. Analizirani su pritom očekivani: (a) privremeni prenaponi (usljed nastupa kvarova sa zemljom i njihove eliminacije, usljed pojava naglog rasterećenja generatora i pri naglim ispadima tereta u postrojenju) : (b) sklopni prenaponi i (c) atmosferski prenaponi. Proveden je postupak izbora metal-oksidnih odvodnika prenapona, te numerička simulacija njihova rada usljed nastupa očekivanih nepovoljnih prenaponskih situacija. Sve numeričke simulacije provedene su u programskom paketu EMTP-ATP s detaljno razrađenim modelima svih komponenti promatranog sustava. Provedena je i koordinacija izolacije s odabranim odvodnicima prenapona. Konačno, dana je i preporuka za optimalan tretman ekrana novog kabelskog voda 110 kV, posebno s obzirom da je riječ o kabelu smještenom u tunelu kojim je blok transformator priključen na vanjsko rasklopno postrojenje.
Abstract: U radu je obrađena problematika proračuna i odabira parametara podešenja zaštitnih funkcija električnih zaštita sustava generator C - blok transformator =TC u HE Zakučac. Okosnica sustava relejne zaštite generatora i blok transformatora čine dva numerička relejna uređaja tip REG670 (tvrtke ABB), zajedno s dodatna dva numerička relejna uređaja tip 7UT613 (tvrtke Siemens), koji služe za zaštitu transformatora na otcjepu generatora. Detaljno su analizirane, između ostalog, sljedeće zaštitne funkcije: diferencijalna zaštita generatora i bloka generator - transformator : zemljospojne zaštite statora i rotora : podimpedantna zaštita : nadstrujna i nadstrujno-podnaponska zaštita : zaštita mirujućeg agregata : zaštita kod spoja među zavojima iste faze statora : zaštita od preopterećenja statora, previsoke magnetske indukcije, nesimetričpnog opterećenja i povratne snage : zaštita od gubitka uzbude i gubitka sinkronizma : nadnaponska i podnaponska zaštita : frekvencijske zaštite.
Abstract: U radu je obrađena problematika proračuna i odabira parametara podešenja zaštitnih funkcija električnih zaštita sustava generator B - blok transformator =TB u HE Zakučac. Okosnica sustava relejne zaštite generatora i blok transformatora čine dva numerička relejna uređaja tip REG670 (tvrtke ABB), zajedno s dodatna dva numerička relejna uređaja tip 7UT613 (tvrtke Siemens), koji služe za zaštitu transformatora na otcjepu generatora. Detaljno su analizirane, između ostalog, sljedeće zaštitne funkcije: diferencijalna zaštita generatora i bloka generator - transformator : zemljospojne zaštite statora i rotora : podimpedantna zaštita : nadstrujna i nadstrujno-podnaponska zaštita : zaštita mirujućeg agregata : zaštita kod spoja među zavojima iste faze statora : zaštita od preopterećenja statora, previsoke magnetske indukcije, nesimetričpnog opterećenja i povratne snage : zaštita od gubitka uzbude i gubitka sinkronizma : nadnaponska i podnaponska zaštita : frekvencijske zaštite.
Abstract: Izvješće o energetskom pregledu stambene zgrade u svrhu izrade energetskog certifikata
Abstract: Elaborat o energetskom pregledu stambene zgrade u svrhu izrade energetskog certifikata
Abstract: U sklopu tehničko-okolinskog dubinskog snimanja, uz analizu prethodno izrađenih, napravljena je i nova studija vjetra i dugoročna procjena proizvodnje koristeći dostavljene mjerne podatke za konfiguracije sa pet različitih tipova vjetroagregata. Dalje su analizirani tehnički aspekti mogućih varijanti vjetroagregata, te projektna rješenja, elaborati, ugovori, dozvole i ostala dokumentacija dostavljena od strane vlasnika projekta koja izrađena i ishođena u dosadašnjem razvoju projekta VE Lukovac. Sukladno projektnom zadatku, napravljena je i procjena svih budućih troškova pripreme, izgradnje i rada vjetroelektrane kao i preporuka za procjenu budućih prihoda kao tehnička podloga za procjenu vrijednosti projekta. Također je napravljena identifikacija i procjena ključnih rizika, prikazana na kraju tabelarnoj formi prema strukturi definiranoj od strane Naručitelja.
Abstract: U sklopu ovog elaborata aktualizirana je energetsko-ekonomska analiza izgradnje MHE Peruca pri čemu se u sklopu iste: a) Analizira promjena režima rada HE Peruca i načina korištenja akumulacije Peruca s obzirom na rad sa novim agregatima. b) Izračunava se očekivana godišnja proizvodnja MHE Peruca uz revidirani režim angažiranja na način da se voda iz akumulacija koristi na najefikasniji način. c) Aktualiziraju se troškovi investicije i pogona MHE Peruca, s obzirom na raspoloživu dokumentaciju glavnog projekta, očekivane obveze MHE Peruca na temelju važećih propisa i prodjenu sadašnjih uvjeta nabave opreme i radova. d) Utvrđuje se ekonomska vrijednost električne energije proizvedene u MHE Peruca s obzirom na postojeći sustav poticanja.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Tovarnik na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U radu je predstavljen proračun i na njemu temeljen izbor tehničkih parametara strujnih i naponskih (kombiniranih) mjernih transformatora u VN poljima blok transformatora =E3, =E5, =D8 i =D10 u HE Zakučac.
Abstract: U ovoj studiji dan je prijedlog razvoja distribucijske mreže na osnovu postojećeg stanja te prognoziranog rasta konzuma na razmatranom području. Plan razvoja se temelji na detaljnom modelu SN elektroenergetske mreže i sadrži detaljne smjernice razvoja po petogodišnjim razdobljima. Za distribucijsku mrežu izrađena je prognoza porasta konzuma na osnovu povijesnih trendova te planova realizacije novih većih potrošačkih objekata. U sklopu planova razvoja distribucijske mreže dani su i okvirni troškovi realizacije pojedinih varijanti razvoja. Na osnovu analitičko-hijerarhijske metode izvršena je analiza dinamike prijelaz na 20 kV pogonski napon određenih distribucijski cjelina (distribucijskih pogona i ureda).
Abstract: Izvješće o energetskom pregledu upravne zgrade HEP OPS PrP Split
Abstract: Izvješće o energetskom pregledu aparthotela Tamaris
Abstract: U radu su prikazane teorijske podloge i proračuni na kojima je temeljen odabir parametara sustava relejne zaštite postrojenja 110 kV i incidentnih prijenosnih vodova 110 kV u HE Zakučac. Sustav relejne zaštite pritom je realiziran primjenom numeričkih relejni uređaja tip 7SD522 (uzdužna diferencijalna i distantna zaštita incidentnih vodova) i 7SS52 (diferencijalna zaštita sabirnica) tvrtke Siemens. Primjenjena je sljedeća temeljna koncepcija sustava relejne zaštite: uzdužna diferencijalna zaštita, distantna zaštita, funkcija APU vodova, usmjerena zemljospojna zaštita, pričuvna nadstrujna zaštita, otkaz prekidača. Distantna i usmjerena zemljospojna zaštita koriste i odgovarajuće komunikacijske sheme djelovanja. Sabirnice postrojenja štite se namjenskom sabirničkom diferencijalnom zaštitom. U radu se prikazuju potrebne analize te proračun i odabir parametara svih spomenutih zaštitnih funkcija numeričkih relejnih uređaja koji čine spomenuti sustav relejne zaštite.
Abstract: U sklopu ovog elaborata dana je obrada tehničko-energetskih uvjeta koje vjetroelektrana mora ispuniti u svrhu dobivanja suglasnosti za priključak na mrežu. U sklopu elaborata izvršena je analiza postojećeg/planiranog stanja prijenosne/distribucijske mreže te su dani prijedlozi rješenja za priključak na mrežu kao i zahtjevi vezani uz stvaranje uvjeta u mreži nužni za realizaciju priključka prema predloženoj varijanti. Tehničko rješenje priključka na mrežu temelji se na primjeni tipskih rješenja i opreme u skladu s važećim zakonskim i tehničkim propisima. Za predloženo rješenje priključka koje tehnički udovoljava uvjetima u mreži dana je procjena troškova priključka na mrežu te stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
Abstract: U ovoj studiji dan je prijedlog razvoja distribucijske mreže na osnovu postojećeg stanja te prognoziranog rasta konzuma na razmatranom području. Plan razvoja se temelji na detaljnom modelu SN elektroenergetske mreže i sadrži detaljne smjernice razvoja po petogodišnjim razdobljima. Za distribucijsku mrežu izrađena je prognoza porasta konzuma na osnovu povijesnih trendova te planova realizacije novih većih potrošačkih objekata. U sklopu planova razvoja distribucijske mreže dani su i okvirni troškovi realizacije pojedinih varijanti razvoja. Na osnovu analitičko-hijerarhijske metode izvršena je analiza dinamike prijelaz na 20 kV pogonski napon određenih distribucijski cjelina (distribucijskih pogona i ureda).
Abstract: U sklopu ovog elaborata dana je obrada tehničko-energetskih uvjeta koje vjetroelektrana mora ispuniti u svrhu dobivanja suglasnosti za priključak na mrežu. U sklopu elaborata izvršena je analiza postojećeg/planiranog stanja prijenosne/distribucijske mreže te su dani prijedlozi rješenja za priključak na mrežu kao i zahtjevi vezani uz stvaranje uvjeta u mreži nužni za realizaciju priključka prema predloženoj varijanti. Tehničko rješenje priključka na mrežu temelji se na primjeni tipskih rješenja i opreme u skladu s važećim zakonskim i tehničkim propisima. Za predloženo rješenje priključka koje tehnički udovoljava uvjetima u mreži dana je procjena troškova priključka na mrežu te stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
Abstract: Izvješće o energetskom pregledu upravne zgrade Brodomerkur
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Otrić na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Čućin na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane ST3-1/2 Visoka Zelovo na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U sklopu ovog elaborata dana je obrada tehničko- energetskih uvjeta koje vjetroelektrana mora ispuniti u svrhu dobivanja suglasnosti za priključak na mrežu. U sklopu elaborata izvršena je analiza postojećeg/planiranog stanja prijenosne/distribucijske mreže te su dani prijedlozi rješenja za priključak na mrežu kao i zahtjevi vezani uz stvaranje uvjeta u mreži nužni za realizaciju priključka prema predloženoj varijanti. Tehničko rješenje priključka na mrežu temelji se na primjeni tipskih rješenja i opreme u skladu s važećim zakonskim i tehničkim propisima. Za predloženo rješenje priključka koje tehnički udovoljava uvjetima u mreži dana je procjena troškova priključka na mrežu te stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
Abstract: Ovim elaboratom obrađuje se problematika ulaska u pogon TS 220/110/35/20(10) kV Plat i pripadajućih priključnih vodova 220, 110, 35 i 20(10) kV, kojom se predmetna TS priključuje na prijenosnu i distribucijsku mrežu. TS Plat je složena građevina u kojoj se odvija proces transformacije električne energije na četiri naponske razine. Zbog toga je potrebno da se ulazak u pogon TS Plat isplanira na optimalan način, uz što manju neraspoloživost u prvom redu prijenosne mreže, predmetna građevina preuzela poziciju najznačajnijeg elektroenergetskog objekta šireg Dubrovačkog područja.
Abstract: U sklopu ovog elaborata dana je obrada tehničko-energetskih uvjeta koje vjetroelektrana mora ispuniti u svrhu dobivanja suglasnosti za priključak na mrežu. U sklopu elaborata izvršena je analiza postojećeg/planiranog stanja prijenosne/distribucijske mreže te su dani prijedlozi rješenja za priključak na mrežu kao i zahtjevi vezani uz stvaranje uvjeta u mreži nužni za realizaciju priključka prema predloženoj varijanti. Tehničko rješenje priključka na mrežu temelji se na primjeni tipskih rješenja i opreme u skladu s važećim zakonskim i tehničkim propisima. Za predloženo rješenje priključka koje tehnički udovoljava uvjetima u mreži dana je procjena troškova priključka na mrežu te stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
Abstract: U sklopu ovog elaborata dana je obrada tehničko- energetskih uvjeta koje vjetroelektrana mora ispuniti u svrhu dobivanja suglasnosti za priključak na mrežu. U sklopu elaborata izvršena je analiza postojećeg/planiranog stanja prijenosne/distribucijske mreže te su dani prijedlozi rješenja za priključak na mrežu kao i zahtjevi vezani uz stvaranje uvjeta u mreži nužni za realizaciju priključka prema predloženoj varijanti. Tehničko rješenje priključka na mrežu temelji se na primjeni tipskih rješenja i opreme u skladu s važećim zakonskim i tehničkim propisima. Za predloženo rješenje priključka koje tehnički udovoljava uvjetima u mreži dana je procjena troškova priključka na mrežu te stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Boraja II na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: Na osnovu postojećih Mrežnih pravila elektroenergetskog sustava te prakse ostalih zemalja, u radu je dan prijedlog strukture novih Mrežnih pravila prijenosnog sustava. Također su prikazani i osnovni zahtjevi prema Mrežnim pravilima prijenosnog sustava i pratećim pravilnicima prema nacrtu prijedloga novog Zakona o tržištu električne energije, a posebno je istaknut dio vezan za donošenje, praćenje, tumačenje i izmjenu istih.
Abstract: U radu je iscrpno obrađena problematika proračuna i odabira parametara podešenja zaštitnih funkcija električnih zaštita sustava generator - blok transformator u HE Zakučac. Okosnica sustava relejne zaštite generatora i blok transformatora čine dva numerička relejna uređaja tip REG670, zajedno s dodatna dva numerička relejna uređaja tip 7UT613, koji služe za zaštitu transformatora na otcjepu generatora. Detaljno su analizirane, između ostalog, sljedeće zaštitne funkcije: diferencijalna zaštita generatora i bloka generator - transformator : zemljospojne zaštite statora i rotora : podimpedantna zaštita : nadstrujna i nadstrujno-podnaponska zaštita : zaštita mirujućeg agregata : zaštita kod spoja među zavojima iste faze statora : zaštita od preopterećenja statora, previsoke magnetske indukcije, nesimetričpnog opterećenja i povratne snage : zaštita od gubitka uzbude i gubitka sinkronizma : nadnaponska i podnaponska zaštita : frekvencijske zaštite.
Abstract: U radu je detaljno obrađena problematika proračuna i odabira podešenja električne (relejne) zaštite sustava 0.4 kV vlastite potrošnje u HE Zakučac, u uvjetima različitih mogućih režima njegova rada. Riječ je o relativno složenom sustavu s više razina, u čijem sastavu je veći broj asinkronih motora različitih snaga, kojeg je moguće napajati iz kućnog transformatora 35/0.4 kV, iz kućnih generatora (KG1, KG2) kao i s otcjepa svakog od četiriju glavnih generatora. U radu je pokazano da je ostvaren sustav električne zaštite koji će biti selektivan tijekom različitih pogonskih režima te će biti i dovoljno osjetljiv s obzirom na očekivane struje kratkih spojeva.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Orljak na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U sklopu ovog elaborata dana je: - osnovna analiza primjene serijske prigušnice na DV 110 kV Meterize-Vrboran u cilju izjednačavanja tokova snaga navedenog prijenosnog voda i eliminiranja preopterećenja istog. - Analiza tokova snaga u karakterističnim situacijama u mreži i odabir osnovnih tehničkih parametara serijske prigušnice. - Osvrt na alternativna rješenja. - Analiza prijelaznih pojava kod uklapanja/isklapanja DV 110 kV na kojem će se ugraditi prigušnica.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Crno Brdo na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U radu su prikazani proračuni i odabir parametara strujnih i naponskih transformatora generatorske naponske razine novih generatora za HE Zakučac. Kod izbora zaštitnih jezgri pripadnih strujnih transformatora, zbog blizine samog generatora, provedene su analize njihova dinamičkog ponašanja pri nastupu tropolnoga kratkog spoja. U tom smislu, definirani su – između ostalog – potrebni podaci o koeficijentu predimenzioniranja, otporu sekundarnog namota i naponu zasićenja strujnih transformatora.
Abstract: Namjena ovog elaborata je sagledavanje osnovnih varijanti izgradnje i priključka nove TS 110/x Zamošće. Izgradnja TS 110/x kV Zamošće je inicirana zahtjevom za priključak novog kupca (Turističko naselje Bili dvori, 2.2 MW). Dodatni teret transformacije u TS 35/10 kV Zamošće dovodi do graničnog opterećenja iste i ugrožavanja ionako loših naponskih prilika.
Abstract: U radu je razvijen matematički model za analizu elektromagnetskih utjecaja bliskih trojki generatorskih oklopljenih vodova. Dotični model uvažava složenu elektromagnetsku spregu među trojkama jednopolno izoliranih oklopljenih generatorskih vodova (kružnog poprečnog presjeka). Utjecaj bliskosti i skin efekt su također uzeti u obzir. Analiziran je utjecaj međusobnog kratkog spajanja oklopa svake od trojki oklopljenih vodova te njihova uzemljenja (na samo jednom ili na oba kraja) na raspodjelu pripadnih struja (vrtložne i/ili kružne struje) u oklopima kao i pojave napona oklopa prema zemlji / uzemljivaču. Računati su i pripadni gubici snage oklopljenih vodova, kao i popratna strujna i naponska stanja koja se javljaju u kratkom spoju. Definiran je najpovoljniji način tretiranja oklopa (uzemljenje i kratko spojanje) s obzirom na gubitke snage i očekivane napone oklopa prema zemlji / uzemljivaču.
Abstract: Zbog pristupačnosti bentonita i relativno dobrih svojstava, za poboljšanje značajki uzemljivača u loše vodljivim sredinama, a posebno dinamičkih značajki (atmosferska pražnjenja i sl.), u našim krajevima najčešće se koristi bentonitna uzemljivačka posteljica. Bentonit je glina vulkanskog podrijetla, sadrži minerale (Al2O3, Fe2O3, MgO, CaO, Na2O, K2O) koji s vodom formiraju elektrolitske vodiče. U tlu se bentonit ne ispire, te posteljicu ne treba obnavljati. No bentonit je također elektrolitski vodič, pa mu je potrebna određena razina mokrine. Sasvim suha bentonitna glina ima vrlo visoku električnu otpornost (znatno veću o 1000 Ωm). Kako je bentonitna glina veoma higroskopna, u normalnim klimatskim uvjetima moguće je očekivati dobru vodljivost posteljice bez posebnog održavanja. No valja znati da konglomerat soli u bentonitu i njihov relativni udjel nije čvrsto određen pa i vodljivost bentonita s različitih nalazišta može varirati. Stoga je dobro mjerenjem utvrditi značajke konkretnog materijala. Dodavanjem vode u omjeru 1:1, otpornost bentonita se smanjuje za oko tri reda veličine. Daljnjim dodavanjm vode otpornost mu nebitno raste. Za razliku od metalnih vodiča, temperaturni koeficijent mokrog bentonita je negativan, no promjena otpornosti u rasponu 4°C do 40°C nije radikalna (mjenja se u rasponu 3, 6 m – 2.2 m). Dalje je primjećeno da se sušenjem bentonitnog blata njegova gustoća značajno povećava, smanjuje njegova plastičnost, no električna otpornost mu se zbog toga ne povećava radikalno. Također se primjećuje da i tako isušeni uzorak zadržava higroskopna svojstva. Na temelju svega navedenog može se zaključiti: da je mokri bentonit podoban materijal za posteljicu uzemljivačkih vodova.
Abstract: U radu je prikazana računalna analiza temeljem koje je potom napravljen i odabir konkretne prenaponske zaštite novih generatora u HE Zakučac. Riječ je o izboru parametara metal-oksidnih odvodnika prenapona (bez iskrišta) na generatorskoj naponskoj razini u HE Zakučac. Dotični izbor napravljen je na temelju analiza i proračuna očekivanih prenaponskih stanja generatorske naponske razine (očekivani privremeni, sklopni i atmosferski prenaponi), nakon čega je provedena i računalna provjera rada odabranih odvodnika prenapona.
Abstract: U radu je proveden proračun i izbor tehničkih podataka strujnih transformatora na tercijaru mrežnog transformatora 150 MVA (autotransformator 220/110 kV sa stabilizacijskim tercijarnim namotom spojenim u zatvoreni trokut) u HE Zakučac. Riječ je pritom o dva strujna transformatora za zaštitu, od kojih se jedan ugrađuje u sam tercijarni namot (izvan kotla), dok se drugi strujni transformator ugrađuje u kratkospojnu vezu tercijarnog namota sa zemljom / uzemljivačem. Naime, u svrhu fiksiranja potencijala tercijarnog namota (u spoju trokut), isti je (izravno) uzemljen u jednoj svojoj točki.
Abstract: U radu je provedena računalna analiza temeljem koje je napravljen izbor odgovarajuće vrijednosti visokonaponskog visokoomskog djelatnog otpornika za uzemljenje novih generatora u HE Zakučac. Dotični otpornik ugrađuje se između zvjezdišta statorskog namota generatora i zemlje / uzemljivača. Zadovoljena su pritom sljedeća tri temeljna kriterija: a) ograničenje popratne struje zemljospoja generatora na vrijednost koja nije opasna za njegov statorski namot, b) ograničenje unutarnjih prenapona na generatorskoj naponskoj razini na iznose koji nisu opasni za sam generator i pripadnu opremu, c) osiguranje što veće osjetljivosti 95 %-tne zemljospojne zaštite statorskog namota generatora.
Abstract: U radu je opisan proračun i izbor parametara sustava relejne zaštite mrežnog transformatora 220/110 kV, 150 MVA u HE Zakučac. Riječ je o autotransformatoru sa stabilizacijskim tercijarnim namotom. Korištene zaštitne funkcije uključuju: diferancijalnu zaštitu u tri točke, REF zaštitu, nadstrujnu zaštitu, nadnaponsku zaštitu, termičku zaštitu i zaštitu od previsoke magnetske indukcije transformatora. Implementira su korištenjem sofisticiranih numeričkih relejnih uređaja tvrtke ABB i Siemens.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Kozjak na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U ovom radu analizira se veliki broj pitanja te se daju konkretni prijedlozi vezani za definiranje tehničkih uvjeta, regulatornu osnovu, načina utvrđivanja troškova i cijena pomoćnih usluga, tehničkih sposobnosti mrežnih korisnika u smislu mogućnosti isporuke pomoćnih usluga (uključivo mjerenje i kontrolu kvalitete), mogućnosti formiranja tržišta za pojedine pomoćne usluge, te model ugovaranja istih. Osim toga, predlažu se potrebne izmjene podzakonskih akata nužnih za implementaciju navedenih prijedloga, pri čemu se primarno računa s kombiniranim modelom obvezujućih pomoćnih usluga (koje se ne plaćaju) i pomoćnih usluga koje će se plaćati po reguliranoj cijeni, ali jasno iskazanoj tako da se u pružanje pomoćnih usluga mogu uključiti i novi proizvođači.
Abstract: U sklopu ovog elaborata dana je obrada tehničko- energetskih uvjeta koje vjetroelektrana mora ispuniti u svrhu dobivanja suglasnosti za priključak na mrežu. U sklopu elaborata izvršena je analiza postojećeg/planiranog stanja prijenosne/distribucijske mreže te su dani prijedlozi rješenja za priključak na mrežu kao i zahtjevi vezani uz stvaranje uvjeta u mreži nužni za realizaciju priključka prema predloženoj varijanti. Tehničko rješenje priključka na mrežu temelji se na primjeni tipskih rješenja i opreme u skladu s važećim zakonskim i tehničkim propisima. Za predloženo rješenje priključka koje tehnički udovoljava uvjetima u mreži dana je procjena troškova priključka na mrežu te stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Opor na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: Predmet razrade ovog elaborata je proračun kratkog spoja vjetroelektrane Jelinak za planirano stanje priključka i okolne elektroenergetske mreže. Proračun kratkog spoja izvršen je primarno za potrebe dimenzioniranja primarne opreme priključne TS 12/110 kV Jelinak te za potrebe podešenja sustava relejne zaštite vjetroelektrane Jelinak
Abstract: U sklopu ovog elaborata dana je obrada tehničko- energetskih uvjeta koje vjetroelektrana mora ispuniti u svrhu dobivanja suglasnosti za priključak na mrežu. U sklopu elaborata izvršena je analiza postojećeg/planiranog stanja prijenosne/distribucijske mreže te su dani prijedlozi rješenja za priključak na mrežu kao i zahtjevi vezani uz stvaranje uvjeta u mreži nužni za realizaciju priključka prema predloženoj varijanti. Tehničko rješenje priključka na mrežu temelji se na primjeni tipskih rješenja i opreme u skladu s važećim zakonskim i tehničkim propisima. Za predloženo rješenje priključka koje tehnički udovoljava uvjetima u mreži dana je procjena troškova priključka na mrežu te stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Čemernica na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U radu se daje analiza prenaponske zaštite vjetroelektrane Jelinak, uključujući i pripadnu kabelsku mrežu 12 kV, te pripadne TS Jelinak. Izabiru se odgovarajući metaloksidni odvodnici prenapona, te se vrši numerička provjera njihovog djelovanja u slučaju nastupa nepovoljnih očekivanih prenaponskih stanja. Provodi se i koordinacija izolacije promatranog sustava vjetroelektrane i TS Jelinak.
Abstract: U radu je prikazan proračun i odabir parametara strujnih i naponskih mjernih transformatora za postrojenje 110 kV u TS Jelinak. Također je prikazan i prijedlog izbora numeričkih relejnih uređaja, uključujući i pripadne funkcije relejne zaštite, za potrebe štićenja TS Jelinak i incidentne prijenosne mreže.
Abstract: Elaboratom optimalnog tehničkog rješenja povećanja priključne HE Zakučac na postojećem priključku, žele se utvrditi tehnički uvjeti koji će omogućiti prihvat povećanja priključne snage HE Zakučac: -
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Visoka na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U ovoj studiji dan je prijedlog razvoja distribucijske mreže na osnovu postojećeg stanja te prognoziranog rasta konzuma na razmatranom području. Plan razvoja se temelji na detaljnom modelu SN elektroenergetske mreže i sadrži detaljne smjernice razvoja po petogodišnjim razdobljima. Za distribucijsku mrežu izrađena je prognoza porasta konzuma na osnovu povijesnih trendova te planova realizacije novih većih potrošačkih objekata. U sklopu planova razvoja distribucijske mreže dani su i okvirni troškovi realizacije pojedinih varijanti razvoja. Na osnovu analitičko-hijerarhijske metode izvršena je analiza dinamike prijelaz na 20 kV pogonski napon određenih distribucijski cjelina (distribucijskih pogona i ureda).
Abstract: U radu se prikazuju analize i numerički proračuni prenaponskih stanja sustava vjetroelektrane Crno Brdo. Također se u ovom elaboratu i odabiru konretni metaloksidni odvodnici prenapona za učinkovitu prenaponsku zaštitu sustava vjetroparka Crno Brdo (vjetroagregat s pripadnim transformatorom, te kabelska mreža), te se potom numeričkom analizom provjerava njihov rad u situacijama nastupa očekivanih nepovoljnih prenapnskih stanja, s posebnim naglaskom na tzv. back-surge prenapon koji je posljedica izravnog udara munje u vjetroagregat.
Abstract: Sve bitne značajke uzemljivača (otpor rasprostiranja, potencijalni gradijenti, izneseni potencijal i sl.) neposredno ovise o specifičnom otporu (otpornosti) tla. Za razliku od tehničkih vodiča koji se mogu držati bitno homogenim i otpornost im se može dosta precizno iščitati iz tehničkih priručnika, geološke sredine su električki bitno složenije i uglavnom, mikroskopski i makroskopski, nehomogene, te im se na taj način (tablice i grafikoni u priručnicima) otpornost ne može procijeniti niti unutar reda veličine. Nužno je otpornost tla utvrditi neposrednim mjerenjima na samom mjestu postavljanja uzemljivača. Prijenosna moć i životna dob energetskih kabela, a time i kvaliteta i pouzdanost napajanja potrošača neposredno ovisi o sposobnosti sredine da odvede toplinu koja se razvija uslijed Joulovih i dielektričnih gubitaka u kabelu. Nadtemperatura podzemnog elektroenergetskog kabela je razmjerna specifičnom toplinskom otporu sredine u kojoj je kabel položen. Za uobičajene geološke sredine toplinska otpornost kreće se u rasponu od 40 Kcm/W do 400 Kcm/W, te se ne može procjeniti dovoljno točno za dimenzioniranje kabela bez neposrednih mjerenja na licu mjesta.
Abstract: Za potrebe projektiranja velikih vjetroelektrana nužne su kvalitetne projektantske podloge. Električni otpor tla za proračun uzemljivača pojedinih stupova te cijelog vjetro polja zajedno s trafostanicom. Toplinski otpor tla nužan je pak za proračun opteretivosti kabela u kabelskom rovu kojih u blizini trafostanice može biti vema mnogo. Stoga je posebna pažnja posvećena mjerenju toplinskog otpora tla na lokaciji i u blizini buduće TS.
Abstract: U studiji se provela preliminarna analiza opravdanosti izgradnjevjetroelektrane Mikanovci i priključka na elektroenergetsku mrežu s tehno- ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja u cilju ishođenja prethodnog odobrenja za izgradnju proizvodnog objekta
Abstract: U studiji se provela preliminarna analiza opravdanosti izgradnje VE u vlasništvu tvrtke EHN d.o.o sa prijedlogom priključka na elektroenergetsku mrežu te definiranim tehno- ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja u cilju ishođenja prethodnog odobrenja za izgradnju proizvodnog objekta
Abstract: Grid connection options and risks for WF Bradarica kosa and WF Kocinje brdo
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Ljubač na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U radu je prikazana analiza i proračun podešenja parametara relejne zaštite u TS 110/10(20) kV Srđ.
Abstract: U elaboratu je provedena iscrpna analiza elektromagnetske kompatibilnosti TS 110/20(10) kV Srđ. Provedena je i numerička simulacija pojave unutarnjih i vanjskih VFTO prenapona u GIS postrojenju spomenute trafostanice. Dane su, između ostalog, preporuke za pravilno / povoljno izvođenje (međusobnog) spajanja i uzemljenja oklopa dijelova GIS postrojenja. Analiziran je i elektromagnetski utjecaj pripadnih kabelskih vodova 110 kV (u kabelskom tunelu trafostanice) na pripadne telekomunikacijske vodove.
Abstract: Predmet razrade elaborata je sagledavanje mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu solarne elektrane Stankovci planirane na području gospodarske zone u naselju Stankovci (Zadarska županija), te prijedlog rješenja priključka po fazama.
Abstract: U elaboratu su dane detaljne analize i odgovarajući proračuni na kojima se temelji prijedlog odabira načina uzemljenja zvjezdišta SN mreže i raspleta 10(20) kV napajanih iz TS 110/10(20) kV Srđ. Spomenuti prijedlog izbora načina uzemljenja dan je za tzv. prijelazni i konačni režim rada pripadne mreže 10(20) kV napajane iz TS 110/10(20) kV Srđ.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Krš Pađene na prijenosnu mrežu, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U ovoj studiji analiziran je utjecaj elektrolučne peći snage 60 MVA, koja se planira instalirati u čeličani „ CMC Sisak, “ na kvalitetu napona na 110 kV sabirnicama „ TS Željezara“ s osnova dvaju standardnih pokazatelja kvalitete, harmoničke distorzije i treperenja napona. Radi usporedbe rezultata analize s ograničenjima koja su definirana odgovarajućim međunarodnim normama, u studiji se najprije daje pregled tih normi. Potom slijedi prikaz i analiza rezultata mjerenja koja su provedena na primarnoj strani transformatora u „ TS Željezara“ preko kojeg se planira napajati nova elektrolučna peć, a danas se preko njega napaja peć snage 12.5 MVA. U četvrtom poglavlju dana je analiza utjecaja nove elektrolučne peći na kvalitetu napona, pri čemu se razmatra harmoničko izobličenje i treperenje napona u točki priključka. Ta se analiza, uz već spomenuta mjerenja trenutnih vrijednosti struja elektrolučne peći u splitskoj željezari, temelji na podacima o nadomjesnoj reaktanciji mreže u točki priključka za karakteristična pogonska stanja. Vrijednosti tih reaktancija određene su iz podataka o strujama kratkog spoja koji su dobiveni od Operatora prijenosnog sustava. Analiza je provedena uz primjenu programskog paketa Matlab, bilo da su korištene postojeće programske rutine ili su razvijani novi programi za neke specifične obrade, kao što su određivanje vremenski promjenljivih harmonika ili proračun flikera.
Abstract: U radu je provedena analiza i pripadni numerički proračuni elektromagnetskog utjecaja kabelskog priključka 110 kV TS 110/20(10) kV Dugopolje na bliske telekomunikacijske vodove.
Abstract: Predmet razrade elaborata je sagledavanje mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu solarne elektrane Stankovci planirane na području gospodarske zone u naselju Stankovci (Zadarska županija), te prijedlog rješenja priključka po fazama.
Abstract: Bitan preduvjet za ispravno i ekonomično dimenzioniranje uzemljivača jeste poznavanje geoelektričkih značajki tla u koje se uzemljivač postavlja. Za razliku od tehničkih vodiča koji se mogu držati bitno homogenim i otpornost im se može dosta precizno iščitati iz tehničkih priručnika te je nužno otpornost tla utvrditi neposrednim mjerenjima na samom mjestu postavljanja uzemljivača. No, zbog nehomogenosti tla nikada nije dovoljno jedno mjerenje. Na kabelskoj trasi ‘Pehlin-Turnjić’ obavljeno je snimanje 6 parova krivulja sondiranja (ukupno 12 krivulja) približno ravnomjerno raspoređenih duž trase. Mjerenja su obavljena metodom vertikalnog električnog sondiranja (VES) uz raspored sondi po Schlumbergeru, s preklapanjem. Interpretacija krivulja sondiranja obavljena je metodom najmanjih kvadrata uz uporabu računala, koristeći numerčku metodu po Hook-Jeweesu.
Abstract: U sklopu elaborata obrađene su osnovne varijante načina uvođenja DV 2x110 kV Trogir – Podi u TS Trogir, za predvidivu godinu ulaska u pogon predmetnog DV 2x110 kV (2013.g.) i nazivnu 2020.g. Pri tome su uvaženi postojeći planovi razvoja okolne utjecajne prijenosne mreže i trenutno saglediv obim izgradnje potencijalnih novih objekata. Također, izvršena je analiza i dan je prijedlog moguće opcije rekonstrukcije mreže 110 kV od TS Podi do TS Bilice, te uklapanje novog DV 110 kV (južna trasa) Trogir-Marina-Rogoznica- Podi/Ražine/Bilice.
Abstract: Cilj ove studije je procjena postojećeg portfelja projekta vjetroelektrana koje razvijaju tvrtke na domaćem tržištu s aspekta: •
Abstract: Osnovni cilj studije je definiranje prijedloga dugoročnog razvoja prijenosne mreže na zadarskom području s posebnim naglaskom na preferirano rješenje pouzdane transformacije 400/110 kV koje će omogućiti sigurno napajanje okolnih TS 110/x kV. Prihvaćena varijanta rješenja dugoročnog razvoja prijenosne mreže na zadarskom području biti će podloga za dopune prostorno-planske dokumentacije, detaljne projektantske razrade i definiranje plana izgradnje predloženih objekata, rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih TS 110/x kV, te rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih DV 110 kV.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Ponikve na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Čemernica, Visoka, Opor and Perun na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV.
Abstract: Cilj ove studije je procjena postojećeg portfelja projekta vjetroelektrana koje razvijaju tvrtke na domaćem tržištu s aspekta: •
Abstract: S obzirom na kompleksnost procesa revitalizacije HE Zakučac i njenog značaja u EES-u Hrvatske, prilagodbe i nadogradnja okolne prijenosne mreže moraju biti etapno usklađeni, a svi potrebni zahvati pravovremeno pripremljeni i izvedeni. Zbog toga je ovim elaboratom istražen i predložen plan izgradnje okolne prijenosne mreže, te su definirani prioriteti i etapnost gradnje uvažavajući varijantu priključka sva četiri agregata HE Zakučac na sabirnice 220 kV.
Abstract: U studiji se provela preliminarna analiza opravdanosti izgradnje postrojenja VE Orlovac 1 i priključka na elektroenergetsku mrežu s tehno- ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja u cilju ishođenja prethodnog odobrenja za izgradnju proizvodnog objekta
Abstract: Cilj ove studije je definiranje prijedloga konfiguracije mreže grada Dubrovnika kojom bi se zadovoljile potrebe za električnom energijom, te dugoročno osigurala sigurnost napajanja postojećih i novih potrošača uz pouzdan plasman električne energije iz postojećih i planiranih proizvodnih objekata. Naime, usvajanjem i izgradnjom I. etape Programa Dubrovnik, pored TS 110/35 kV Komolac glavni objekt napajanja grada postaje TS 110/20(10) kV Srđ, a glavna čvorna točka dubrovačkog područja TS 220/110/35/20(10) kV Plat. Daljnja razmatranja upućuju na potrebu za izgradnjom dodatne transformatorske stanice 110/20(10) kV koja bi se locirala na prostoru postojeće TS 35/20(10) kV Lapad i preuzela napajanje zapadnog i središnjeg dijela grada Dubrovnika.
Abstract: U studiji se provela preliminarna analiza opravdanosti izgradnje postrojenja VE Bračevići i priključka na elektroenergetsku mrežu s tehno- ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja u cilju ishođenja prethodnog odobrenja za izgradnju proizvodnog objekta
Abstract: Cilj ove studije je procjena postojećeg portfelja projekta vjetroelektrana koje razvijaju tvrtke na domaćem tržištu s aspekta: •
Abstract: Ovim elaboratom razrađuje se na koncepcijskoj razini mogući pravci i etapnost razvoja prijenosne mreže južne Dalmacije, na način da se primarno definira prijedlog: -
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Jelinak na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U studiji se provela preliminarna analiza opravdanosti izgradnje postrojenja VE Melina i priključka na elektroenergetsku mrežu s tehno- ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja u cilju ishođenja prethodnog odobrenja za izgradnju proizvodnog objekta
Abstract: U studiji se provela preliminarna analiza opravdanosti izgradnje postrojenja VE Pliš i priključka na elektroenergetsku mrežu s tehno- ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja u cilju ishođenja prethodnog odobrenja za izgradnju proizvodnog objekta
Abstract: U studiji se provela preliminarna analiza opravdanosti izgradnje 6 različitih vjetroelektrana i njihova priključka na elektroenergetsku mrežu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja u cilju ishođenja prethodnog odobrenja za izgradnju proizvodnog objekta
Abstract: U radu je provedena analiza mogućnosti prorade zaštite transformatora TR2 u TS 110/35/10 kV Makarska, usljed nastupa jednopolnoga kratkog spoja na dalekovodu u incidentnoj prijenosnoj mreži 110 kV.
Abstract: U radu je provedena numerička analiza elektromagnetskog utjecaja dvosistemske kabelske veze 110 kV Pehlin – Turnić na bliske metalne mase i instalacije. Riječ je o dvosistemskoj kabelskoj vezi kod koje se na dijelovima trase nalazi čak četiri kabelska sustava u zajedničkom kabelskom kanalu, koji za vrijeme nastupa jednopolnoga kratkog spoja u pripadnoj mreži 110 kV međusobno elektromagnetski utjeću jedni na druge, te vrše elektromagnetski utjecaj i na bliske metalne mase i instalacije (npr. kovinske vodovodne i plinovodne cijevi, itd.).
Abstract: U radu je provedena numerička analiza elektromagnetskog utjecaja dvosistemske kabelske veze 110 kV Pehlin – Turnić na bliske telekomunikacije vodove. Riječ je o dvosistemskoj kabelskoj vezi kod koje se na dijelovima trase nalazi čak četiri kabelska sustava u zajedničkom kabelskom kanalu, koji za vrijeme nastupa jednopolnoga kratkog spoja u pripadnoj mreži 110 kV međusobno elektromagnetski utjeću jedni na druge, te vrše elektromagnetski utjecaj i na bliske telekomunikacijske vodove.
Abstract: U radu je proveden numerički proračun postojećeg uzemljivačkog sustava rasklopnog postrojenja 110 kV u CS Buško Blato, te su - s obzirom na povećanje pripadne struje jednopolnoga kratkog spoja - numerički provejereni i pripadni uvjeti bezopasnosti.
Abstract: Ovaj elaborat obuhvaća mjerenja i analizu značajki sustava uzemljenja na području brane, zasunske komore, tlačnog cjevovoda, strojarnice i rasklopnog postrojenja. Pri tome su provedena slijedeća mjerenja: Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivača : Mjerenje potencijala točaka tla po odgovarajućim pravcima kao i mjerenje potencijala metalnih masa : Mjerenje napona dodira na području elektrane, upravne zgrade, brane i zasunske komore : Pored samih mjerenja studija obuhvaća pregled osnovnih zaštitnih značajki uzemljivačkih sustava, s osvrtom na propise : načela mjerenja otpora rasprostiranja, te napona koraka : postupak utvrđivanja struje mjerodavne za određivanje potencijalne slike uzemljivača i analizu rezultata mjerenja.
Abstract: U radu je analiziran uzrok havarije vjetroagregata VE 7 i VE 8 u vjetroparku Trtar – Krtolin. Nakon što je ustanovljen najvjerojatniji uzrok nastanka havarije transformatora u spomenutim vjetroagregatima, predložene su konkretne mjere poboljšanja prenaponske zaštite sustava vjetroparka Trtar - Krtolin. U tom smislu, proveden je izbor odgovarajućih odvodnika prenapona za zaštitu vjetroagregata, te su dani naputci za njihovu ugradnju.
Abstract: U radu su prikazane analize i proračuni prenaponske zaštite kabelske veze 35 kV postrojenje – kućni transformator u HE Senj. Analizirana su očekivana prenaponska naprezanja promatrane kabelske veze, te su odabrani odgovarajući odvodnici prenapona. Isti su potom numerički testirani analizom njihva rada u situacijama nepovoljnih očekivanih prenapona.
Abstract: U radu su prikazane analize i proračuni podešenja sustava relejnih zaštita dalekovoda 110 kV incidentnih CS Buško Blato.
Abstract: U radu je provedena analiza i predloženo je rješenje problematike zadovoljenja uvjeta bezopasnosti na privremenim radilištima za sanaciju dovodnih tunela RHE Velebit, HE Orlovac, HE Zakučac i HE Kraljevac. Za svaku pojedinačnu hidroelektranu ponuđeno je najpovoljnije (sigurno i ekonomično) rješenje spomenutog problema zadovoljenja uvjeta bezopasnosti pri radu u vrlo nepovoljnim (teško pristupačni i vlažni prostor) uvjetima dovodnih tunela spomenutih hidroelektrana.
Abstract: U studiji se provela preliminarna analiza opravdanosti izgradnje postrojenja VE Stražbenica i priključka na elektroenergetsku mrežu s tehno- ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja u cilju ishođenja prethodnog odobrenja za izgradnju proizvodnog objekta
Abstract: HE Zakučac najveće je postrojenje hidroenergetskog sliva rijeke Cetine, smješteno na ušću Cetine kod Omiša. Koristi vode iz dvije udaljene akumulacije: Peruća i Buško Blato, koje obavljaju sezonsko (Peruća) i godišnje (Buško Blato) izravnanje vodotokova. S takve dvije akumulacije HE Zakučac ima mogućnost vršnog rada tijekom cijele godine. S ukupno instaliranom snagom od blizu 500 MW, spada u ključni objekt elektroenergetskog sustava Hrvatske. Uzemljenja rasklopnih postrojenja, proizvodnih postrojenja i postrojenja uz bazen Gata su galvanski povezana te čine jedinstven sustav uzemljenja. Zbog mogućnosti da je sustav uzemljenja HE Zakučac preko poznatih i nepoznatih instalacija (vodovodna mreža niskonaponska mreža i slične instalacije) galvanski vezani na sustav uzemljenja šireg konzumnog područja Omiša i Dugog Rata, kao pomoćni uzemljivač (strujna sonda) odabran je uzemljivač RP 110 kV uz HE Kraljevac. Taj uzemljivač je dovoljno daleko da je sigurno izbjegnuto preklapanje potencijalnih lijevaka. Mjerenja na uzemljivaču HE “Zakučac” provedena su simuliranjem stanja sličnog jednopolnom kratkom spoju. Određivanje raspodjele potencijala provedeno je duž šest pravaca. Mjerenjem napona dodira i koraka na svim lokacijama, osim na zasunskoj komori, nisu zabilježeni značajniji iznosi. Mjerenja na uzemljivaču brane Prančevići provedena su kao da se radi o postrojenju srednjeg napona. Analizom izmjerenih podataka može se zaključiti da HE Zakučac kao i brana Prančevići, zadovoljava tehničke propise o uzemljenju elektroenergetskih postrojenja.
Abstract: U ovoj studiji dan je prijedlog razvoja distribucijske mreže na osnovu postojećeg stanja te prognoziranog rasta konzuma na razmatranom području. Plan razvoja se temelji na detaljnom modelu SN elektroenergetske mreže i sadrži detaljne smjernice razvoja po petogodišnjim razdobljima. Za distribucijsku mrežu izrađena je prognoza porasta konzuma na osnovu povijesnih trendova te planova realizacije novih većih potrošačkih objekata.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Oton na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: Ovom studijom daje se razrada sustava gospodarenja hidroelektranama u vlasništvu EP HZHB Mostar u cilju optimalnog vođenja proizvodnje, uvažavajući prethodno izrečene opće i posebne uvjete unutar kojih će se sustav promatrati. U okviru ove studije, razrađene su slijedeće komponente sustava vođenja proizvodnje EP HZHB Mostar
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Glunča na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Orlice na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Svilaja na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Crno Brdo na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: Predmet razrade ovog elaborata je proračun kratkog spoja CS Buško Blato za postojeće i planirano stanje elektroenergetske mreže Hrvatske i BiH. Proračun kratkog spoja izvršen je primarno za potrebe dimenzioniranja primarne opreme RP 110 kV CS Buško Blato, a izvršen je i za ostale naponske nivoe.
Abstract: U studiji je razrađena i predložena cjelovita koncepcija modela vođenja i optimiranja rada hidroenergetskog sustava (HES) sliva rijeka Like i Gacke. Dani su temeljni principi upravljanja vodama, sustav planiranja rada HES-a Like i Gacke, prognostički modeli, temeljni principi reguliranja voda, operativno planiranje i optimiranje rada sliva, te koncepcija odgovarajuće procesna baza podataka i baze znanja.
Abstract: Ovom studijom se obrađuju energetsko-ekonomski doprinosi izgradnje MHE Peruća, na način da se utvrđuje moguća godišnja proizvodnja MHE Peruća s obzirom na režima rada HE Peruća i načina korištenja akumulacije Peruća, te očekivane prosječne mjesečne kote akumulacije Peruća, kao dva osnovna parametra koji određuju moguću proizvodnju MHE Peruća. Dalje se utvrđuje realna ekonomska vrijednost električne energije proizvedene u MHE Peruća, te se aktualiziraju troškovi investicije i pogona MHE Peruća. Temeljem prethodnih ulaznih pretpostavki, u drugom dijelu studije izvršena je ekonomsko-financijska analiza (analiza likvidnosti) projekta izgradnje MHE Peruća, te analiza učinkovitosti projekta i odgovarajuća analiza rizika odnosno osjetljivosti na promjenu ulaznih parametara/pretpostavki.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Ponikve na prijenosnu mrežu 110 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1.
Abstract: U elaboratu se analiziraju rezultati mjerenja na mjestu priključka TLM-a na energetsku mrežu, tj. na onim mjestima koja su mjerodavna za ocjenu utjecaja postrojenja na kvalitetu električne energije s obzirom na dva pokazatelja: harmoničko izobličenje napona i treperenje (fliker).
Abstract: Ova je studija zamišljena kao jedna od mogućih podloga (a to je i njezina svrha) za sve buduće poslove povezane s daljnjom izgradnjom sustava automatizacije pojedinih objekata i HES-a Senj kao cjeline. Sukladno tome, prikupljanje i analiza svih mogućih iskustava koji se tiču automatizacije hidroelektrana (HE) općenito, a HE hidroenergetskog sustava Senj posebno, nametnulo se kao osnovni cilj studije. Pri izradi studije korištene su već napravljene studije i idejni projekti u kojima su s različitih osnova analizirana pitanja koja se tiču pojedinih objekata hidroenergetskog sustava Senj, a za samo strukturiranje gradiva korištena je slična studija koja je 2005. rađena za hidroelektrane na slivu rijeke Cetine. Studija je usmjerena na područje automatizacije u funkciji sustava nadzora i upravljanja hidroelektranama i ostalim objektima hidroenergetskog sustava Senj, bilo pojedinačno ili iz budućeg centra. Na osnovi osobnih iskustava i saznanja autora, te prenešenih iskustava i znanja drugih u Hrvatskoj i svijetu, u studiji se ukazuje na neke osnovne elemente o kojima treba voditi računa pri rekonstrukciji i daljnjoj izgradnji sustava automatizacije HE i njegova podizanja na višu razinu uvođenjem novih tehnologija. Gradivo je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu obrađene su teme koje su povezane s identifikacijom i u pravilu su specifične za konkretnu hidroelektranu, a u drugom dijelu one teme koje su zajedničke svim hidroelektranama. Prvi dio knjige, koji obuhvaća prvih pet poglavlja, bavi se identifikacijom objekata, postrojenja i procesa, te sustava automatizacije na razini pojedinih elektrana i sustava veza na razini HES-a Senj. Pod pojmom automatizacija hidroelektrane podrazumijeva se jedinstvo dvaju sustava. Prvo, to je sustav upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije (USZMR) i, drugo, to je procesno informacijski sustav (PROCIS). Sustavi USZMR i PROCIS obuhvaćaju sekundarnu opremu za nadzor i upravljanje hidromehaničkom i primarnom opremom. U primarnu opremu ubrajaju se: proizvodne jedinice, rasklopno postrojenje, vlastita potrošnja i pomoćni pogoni. Oprema u sustavu USZMR-a neposredno je povezana s primarnom opremom, a sastoji se od mjernih članova, zaštitnih uređaja, mjernih i signalizacijskih uređaja, izvršnih elemenata, lokalnih upravljačkih jedinica i regulacijskih jedinica. USZMR omogućuje lokalni nadzor i ručno upravljanje, lokalno automatsko upravljanje i regulaciju te sučelje prema nadređenoj razini. PROCIS je nadogradnja USZMR-a na višoj hijerarhijskoj razini koja omogućuje: pojedinačno upravljanje funkcijskim grupama, grupno upravljanje i daljinsko upravljanje iz nadređenog centra. Identifikacija je obavljena na tri načina: (1) pregledom i analizom dostupne tehničke dokumentacije, što je rađeno u suradnji s pogonskim osobljem, (2) intervjuiranjem pogonskog osoblja u slučajevima kada je dokumentacija bila nedostatna i (3) obilaskom i pregledom postrojenja. Na taj način prikupljen je golem broj podataka koji su prikazani u posebnim tablicama. Premda je identifikacija rađena za potrebe studije, tj. s manje detalja nego što je to potrebno kada se radi o samoj izvedbi sustava automatizacije HE, ona je zahtijevala ogroman trud i vrijeme jer je za većinu podataka i informacija bila nužna provjera na samom terenu. U drugom, zajedničkom dijelu studije, daje se analiza sustava automatizacije u funkciji načina rada pojedine HE (6. poglavlje), te ocjena stanja tehnike i tehnologije u području automatizacije HE (7. poglavlje). U tom drugom dijelu knjige, prema opsegu i sadržaju, dominantno je 6. poglavlje gdje je dana podrobna analiza upravljačkih i regulacijskih funkcija koje se već pojavljuju ili će se sve više pojavljivati u HE Senj. Među ostalim, analizirana je sekundarna regulacija frekvencije i snage razmjene, sekundarna regulacija napona i jalove snage te grupno upravljanje hidroelektranom. Pritom su obrađena i neka elementarna teorijska pitanja, što se činilo potrebnim s obzirom na činjenici da kod nas gotovo ne postoje iskustva u području grupnog upravljanja i sekundarne regulacije napona i jalove snage Određena pozornost posvećena je i odnosu načina rada hidroelektrane i upravljačkih funkcija koje treba automatizirati, a dana je i kratka analiza pristupa rekonstrukciji sustava automatizcije HE.
Abstract: Hidroelektrana Kraljevac izgrađena je na rijeci Cetini početkom XX stoljeća i spada među najstarije hidroelektrane na ovim prostorima. Postrojenje TS Kraljevac u neposrednoj blizini HE Kraljevac Važno je 110 kV čvorište u mreži. Energetski je s HE Kraljevac vezano s dva spomenuta 110 kV dalekovoda i jednim 35 kV vodom. Uzemljivački sustavi TS Kraljevac i HE Kraljevac su povezani, ali nisu (odnosno ne moraju biti) ekvipotencijalni. Poznata veza između uzemljivača je, osim zaštitnih užadi 110 kV dalekovoda i dva Cu užeta presjeka 50 mm2 u kabelskom kanalu koji povezuje dva postrojenja. Moguće su i nepoznate veze preko izoliranih ili uzemljenih metalnih masa poput vodovodne mreže. Stoga je nemoguće dovoljno točno izračunati uzdužnu impedanciju veze među uzemljivačima već bi se ona trebala odrediti mjerenjem. Poznavanje uzdužne impedancije važno je da bi se mogla procjeniti opasnost iznošenja visokog potencijala iz TS postrojenja u HE postrojenje.
Abstract: U studiji se istražuje postojeće rješenje i definira novi koncept cjelovitog rješenje za elektroenergetsko napajanje objekata trase autoceste Dugopolje-Zagvozd na naponskim razinama 10(20)-35-110 kV, uključujući analizu tokova snaga, analizu N-1 i osnovnu troškovnu analizu.
Abstract: Rad se bavi podlogama ia izradu idejnog projekta za vjetroelektranu Podkom. Opisuje se raspoloživi vjetropotencijal, preporučuje moguća klasa vjetroturbina za postavljanje i izvođenje priključka na elektroenergetsku mrežu.
Abstract: U sklopu revitalizacije HE ZAKUČAC uz ostalo planirana je izgradnja kabelskih sustava 110 kV i 220 kV na potezu od blok transformatora u strojarnici elektrane do vanjskih postrojenja. Predviđeni su suvremeni suhi kabeli s izolacijom od umreženog polietilena postavljeni na kabelske police u tunelu koji spaja strojarnicu s vanjskim 110/220 kV postrojenjem. Zbog značenja HE Zakučac u elektroenergetskom sustavu Republike Hrvatske, razumljiva je pažnja koja se poklanja ispravnom dimenzioniranju ovih kabelskih sustava za dugoročan i pouzdan rad. Ključni činilac za postizanje ovog cilja je ispravan proračun nadtemperature kabela u pogonskim uvjetima, budući je prihvaćena iskustvena činjenica da trajni porast temperature svega 7°C iznad nazivne može smanjiti životni vijek postrojenja na polovicu. S druge strane, oni koji se bave toplinskim proračunima svjesni su teškoća proračuna toplinskih polja u složenim konvektivnim uvjetima. Naime, spomenuti kabelski sustavi prolaze tunelom s prisilnom ventilacijom i vlaženjem, a u istom tunelu su i drugi disipatori i nondisipativni instalacijski sustavi. U takvim uvjetima zbog izrazite nelinearnosti problema praktički je nemoguće dovoljno točno provesti proračun toplinskog polja u statičkom a pogotovo u dinamičkom (prijelaznom) režimu rada. Stoga se pribjegava istraživanju na fizičkom modelu koji se smješta u realni okoliš. Mjerenje temperaturnog odziva u dinamičkom režimu dati će informaciju o ponašanju sustava u ekscesnim situacijama i pomoći osoblju koje vodi pogon u procjeni pogonske sigurnosti u takvim situacijama.
Abstract: U studiji se obrađuje i predlažu varijante priključka vjetroelektrane Pometeno brdo na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 35(10) kV, uključujući tehno-ekonomsku izvedivost pojedinih varijanti.
Abstract: Predmet elaborata je ispitivanje/analiza mogućih utjecaja rada pogona za proizvodnju betonskih armatura investitora Montaling d.o.o. na distribucijsku mrežu. Elaborat je izrađen na osnovu zahtjeva HEP Distribucije d.o.o. za provjeru utjecaja planiranog pogona na mrežu distribucije. Planirani pogon će se na distribucijsku mrežu priključiti preko vlastite TS 10(20)/0.4 kV i dva kabelska voda 10(20) kV na TS 35/10 kV Ploče (Vranjak), i to kao privremeno rješenje do izgradnje i prespajanja na novu TS 110/10(20) kV Ploče nakon što ista bude izgrađena.
Abstract: Predmet razrade ovog dokumenta je preliminarno sagledavanje mogućih pravaca razvoja distribucijske mreže dubrovačkog područja, i to prvenstveno primarnog dijela koji ne uključuje detaljniju razradu izgradnje 10 kV-tne mreže. Predmet obuhvata je područje koje je trenutno napajano iz prijenosne mreže preko TS 110/35/10 kV Komolac, tj. potez od TS 35/10 kV Slano do TS 35/10 kV Pločice.
Abstract: U elaboratu se istražuje i definira idejno rješenje za elektroenergetsko napajanje objekata planirane autoceste Ploče-Dubrovnik.
Abstract: Sukladno spoznaji o posebnosti svake pojedine HE, cjekokupno gradivo studije Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Cetine …… podijeljeno je u pet knjiga, po jedna za svaku hidroelektranu: HE Peruća, HES Orlovac, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac. Svaka je knjiga podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu obrađene su teme koje su povezane s identifikacijom i u pravilu su specifične za konkretnu hidroelektranu, a u drugom dijelu one teme koje su zajedničke svim hidroelektranama. Prvi dio svake knjige, koji obuhvaća prvih pet poglavlja, bavi se identifikacijom objekata, postrojenja i procesa, sustava automatizacije na razini hidroelektrane i sustava veza na razini sliva Cetine. Pod pojmom automatizacija hidroelektrane podrazumijeva se jedinstvo dvaju sustava. Prvo, to je sustav upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije (USZMR) i, drugo, to je procesno informacijski sustav (PROCIS). Sustavi USZMR i PROCIS obuhvaćaju sekundarnu opremu za nadzor i upravljanje hidromehaničkom i primarnom opremom. U primarnu opremu ubrajaju se: proizvodne jedinice, rasklopno postrojenje, vlastita potrošnja i pomoćni pogoni. Oprema u sustavu USZMR-a neposredno je povezana s primarnom opremom, a sastoji se od mjernih članova, zaštitnih uređaja, mjernih i signalizacijskih uređaja, izvršnih elemenata, lokalnih upravljačkih jedinica i regulacijskih jedinica. USZMR omogućava lokalni nadzor i ručno upravljanje, lokalno automatsko upravljanje i regulaciju te sučelje prema nadređenoj razini. PROCIS je nadogradnja USZMR-a na višoj hijerarhijskoj razini koja omogućuje: pojedinačno upravljanje funkcijskim grupama, grupno upravljanje i daljinsko upravljanje iz nadređenog centra. Identifikacija je obavljena na tri načina: (1) pregledom i analizom dostupne tehničke dokumentacije, što je rađeno u suradnji s pogonskim osobljem, (2) intervjuiranjem pogonskog osoblja u slučajevima kada je dokumentacija bila nedostatna i (3) obilaskom i pregledom postrojenja. Na taj način prikupljen je golem broj podataka koji su prikazani u posebnim tablicama. Premda je identifikacija rađena za potrebe studije, tj. s manje detalja nego što je to potrebno kada se radi o samoj izvedbi sustava automatizacije HE, ona je zahtijevala ogroman trud i vrijeme koji gotovo da nisu bili primjereni zadanim okvirima studije. Naime, pokazalo se da je za većinu podataka i informacija bila nužna provjera na samom terenu, tj. raspoloživa dokumentacija nije bila dostatna. U drugom, zajedničkom dijelu studije, daje se analiza sustava automatizacije u funkciji načina rada pojedine HE (6. poglavlje), te ocjena stanja tehnike i tehnologije u području automatizacije HE (7. poglavlje). U tom drugom dijelu knjige, prema opsegu i sadržaju, dominantno je 6. poglavlje gdje je dana podrobna analiza upravljačkih i regulacijskih funkcija koje se već pojavljuju ili će se sve više pojavljivati u HE cetinskoga vodotoka. Među ostalim, analizirana je sekundarna regulacija frekvencije i snage razmjene, sekundarna regulacija napona i jalove snage te grupno upravljanje hidroelektranom. Pritom su obrađena i neka elementarna teorijska pitanja, što se činilo potrebnim s obzirom na činjenicu da kod nas gotovo ne postoje iskustva u području grupnog upravljanja i sekundarne regulacije napona i jalove snage. Određena pozornost posvećena je i odnosu načina rada hidroelektrane i upravljačkih funkcija koje treba automatizirati, a dana je i kratka analiza pristupa rekonstrukciji sustava automatizacije HE. U sedmom poglavlju opisane su tehnološke značajke važne pri izboru sekundarne opreme za HE i pri izgradnji novih infrastruktura u elektroenergetskom sustavu, danas i u bliskoj budućnosti. To se odnosi na: ritam promjene sekundarne tehnološke opreme : proces razvoja i integracije sustava USZMR i PROCIS : razvoj sustava dijagnostičkog monitoringa agregata, evoluciju alata sustava zaštite i tzv.super-infrastrukture za poboljšanje pogona elektroenergetskog sustava.
Abstract: U studiji je razrađena i predložena cjelovita koncepcija modela vođenja i optimiranja rada hidroenergetskog sustava (HES) sliva rijeke Cetine. Dani su temeljni principi upravljanja vodama, sustav planiranja rada HES-a Cetine, prognostički modeli, temeljni principi reguliranja voda, operativno planiranje i optimiranje rada sliva, te koncepcija odgovarajuće procesna baza podataka i baze znanja.
Abstract: U elaboratu su dani rezultati ispitivanja čestih ispada industrijske elektroenergetske mreže pogona cementa Dalmacijacement. Najčešći uzrok su kratkotrajni naponski propadi uzrokovani kratkim spojem u okolnoj prijenosnoj mreži. Također su predložena moguća rješenja problema.
Abstract: U studiji se mogu se prepoznati dva karakteristična dijela, studijski i istraživački. U studijskom dijelu, koji obuhvaća 2. i 3. poglavlje, najprije se daje pregled stanja i razvoja monitoringa hidroagregata, što je temeljeno na dostupnoj literaturi te na iskustvima svjetskih i domaćih tvrtki iz tog područja. Nadalje, detaljno se opisuje nadzor pojedinih veličina koje ulaze u standardni dijagnostički monitoring kao što su vibracije, parcijalna izbijanja, zračni raspor i magnetska indukcija u zračnom rasporu. Istraživački dio studije obuhvaća 4. i 5. poglavlje. U 4. je poglavlju opisan sustav koji je nazvan monitoring električnih veličina hidrogeneratora. Taj je sustav postavljen na generatoru 1 u HE Peruća, u eksperimentalne svrhe, a definiran je na način da u njega ulaze veličine koje su mjerodavne za ponašanje generatora u stacionarnim i dinamičkim stanjima. To su naponi i struje armature, napon i struja uzbude, položaj rotora i polje u zračnom rasporu. Sustav je izgrađen u suradnji HEP-a, FESB-a Split i tvrtke VESKI Zagreb, te predstavlja logičnu dogradnju sustava za nadzor tranzijenata koji je ranije razvila spomenuta tvrtka. Jedna je značajka sustava mjerenje trenutnih vrijednosti napona i struja, za razliku od uobičajenog nadzora efektivnih vrijednosti kada se struje i naponi uvode u sustav monitorinaga kao procesne veličine. Druga je značajka uvođenje kuta zakreta rotora u monitoring hidroagregata, što je učinjeno radi određivanja kuta opterećenja generatora. Na taj način bili bi ispunjeni uvjeti za primjenu matematičkog modela generatora za analizu i dijagnostiku pogonskih događaja. Primjena matematičkih modela u svrhu dijagnostičkih analiza moderna je tendencija prisutna i u monitoringu industrijskih postrojenja. Primjerice, kod elektromotornih pogona s asinkronim motorima kod kojih se u tu svrhu snimaju naponi, struje i brzina vrtnje. Eksperimentalni sustav za monitoring električnih veličina, koji je postavljen na generatoru 1 u HE Peruća, zamišljen je u prvom koraku kao osnova za istraživanje i razvoj metode za određivanje kuta opterećenja u stacionarnim i prijelaznim režimima rada generatora u stvarnom pogonu. Razvoj sustava za određivanje kuta opterećenja bio je, dakle, prvi cilj istraživanja. Dva su razloga postavljanju toga cilja: (1) poznavanje kuta opterećenja nužan je uvjet za uvođenje matematičkog modela u dijagnostičku analizu stanja generatora i (2) ne postoje uređaji za mjerenje kuta opterećenja generatora osim za laboratorijske svrhe. Drugi cilj koji je bio postavljen, a to je istraživanje i razvoj postupka za identifikaciju parametara hidrogeneratora tijekom pogona (on-line), direktno je ovisio o točnosti postupka za određivanje kuta opterećenja. Tijekom istraživanja koja su provedena u okviru ovog projekta razvijen je jedan poseban identifikacijski postupak koji je na teorijskoj razini provjeren i uspoređen sa sličnim postupcima iz literature. Pritom je pokazano da razvijeni identifikacijski postupak ima neke prednosti kao što su veća pouzdanost i manja osjetljivost na inicijalne vrijednosti parametara. Nakon što je uspješno riješen problem određivanja kuta opterećenja, bilo je moguće izvršiti neke provjere i u stvarnom pogonu generatora u HE Peruća. U tom smislu provedena je on-line identifikacija sinkrone reaktancije u uzdužnoj i poprečnoj osi za različite radne točke generatora 1. Istraživan je i jedan postupak za određivanje rasipne reaktancije armaturnog namota tijekom pogona generatora, koji se također temelji na mjerenjima u okviru sustava monitoringa električnih veličina. Nadalje, razvijen je i provjeren, u laboratoriju i u stvarnom pogonu HE Peruća, postupak za on-line identifikaciju reaktancije nadomjesne mreže, tj. reaktancije kratkog spoja na stezaljkama generatora. U 5. poglavlju studije opisana su navedena istraživanja i prikazani su dobiveni rezultati. Još jednom valja naglasiti da su ti rezultati ostvareni zahvaljujući eksperimentalnom sustavu monitoringa električnih veličina hidrogeneratora koji je, u okviru ovog projekta, bio osmišljen, postavljen i testiran na generatoru 1 u HE Peruća. U 6. poglavlju studije dani su određeni prijedlozi za uvođenje monitoringa hidroagregata u hidroelektranama PP HE Jug. Ti su prijedlozi zasnovani na analizama stanja i tendencija u razvoju monitoringa hidroagregata u svijetu i kod nas, ali i na rezultatima istraživanja koji su ostvareni u okviru ove studije odnosno znanstvenog projekta Estimiranje varijabli i parametara električnih strojeva.
Abstract: U studiji se obrađuje i predlažu varijante priključka vjetroelektrana Velika Glava i Mravinjace na prijenosnu mrežu 110 kV, uključujući tehno-ekonomsku izvedivost pojedinih varijanti i osnovni proračun tokova snaga za potrebe određivanja mogućnosti prihvata maksimalne snage vjetroelektrana od strane prijenosne mreže.
Abstract: Restrukturiranje HEP-a, ali i cjelokupna reforma energetskog sektora, odvija se pod permanentnim imperativom usklađivanja s odgovarajućom regulativom EU. Pri tome je od ključnog značaja Direktiva 2003/54/EC koja je stupila na snagu polovinom 2003. godine, a zamijenila je prethodnu Direktivu 96/92/EC.U nastavku ovog elaborata, na osnovu postojećih zapadnoevropskih iskustava i odgovarajuće regulative, te uvažavajući specifičnosti i dugoročne interese Hrvatske u području elektroenergetike, dano je autorsko viđenje navedene problematike. Također su predložene moguće opcije sa svojim dobrim i lošim stranama, uključujući i konkretne prijedloge.
Abstract: U studiji su ispitani efekti uvođenje MTU sustava u DP Elektrodalmacija, te mogućnosti proširenja osnovne funkcije prebacivanja tarifa na nove primjene.
Abstract: Oblikovanje korporacijskih odnosa u HEP Grupi
Abstract: Poslovno-stambena zona “Podi” u općini Dugopolje smještena je u prostoru južno od brze ceste Split- Sinj i uglavnom istočno od lokalne ceste Dugopolje- Koprivno. Dobrim dijelom je komunalno opremljen s izgrađenim (ili u izgradnji) velikim brojem poslovnih objekata. U planu je, uz izgradnju poslovnih objekata, i omeđenje područja za stambenu izgradnju (vidi priloženu geodetsku kartu). No, zonu presijecaju dva dalekovoda. Svaki aktivni elektroenergetski objekt izvor je elektromagnetskog polja. U blizini izvora (udaljenosti mnogo manje od valne dužine koja za osnovni val iznosi oko 6000 km) moguće je i prikladno elektromagnetsko polje promatrati kao dvije manje-više neovisne sastavnice: ELEKTRIČNO POLJE i MAGNETSKO POLJE. Dobra suglasnost rezultata dobijenih mjerenjem u okolišu dalekovoda i onih dobijenih proračunom ukazuje, sjedne strane na pouzdanost mjerenih vrijednosti, a s druge na prihvatljivost modela za proračun polja. To onda omogućuje pouzdanu interpolaciju i ekstrapolaciju vrijednosti polja u prostoru i za različita moguća strujna opterećenja dalekovoda. Iz toga se može izvući preporuka da u pojasu 60 m o odnosu na os 400 kV dalekovoda te 40 m o odnosu na os 110 kV dalekovoda treba izbjegavati gradnju objekata namjenjenih populaciji povećane osjetljivosti (škola, bolnica, vrtić, dječja igrališta i sl.)
Abstract: U elaboratu se istražuje i definira cjelovito rješenje za elektroenergetsko napajanje objekata trase autoceste Zagvozd-Ploče na naponskim razinama 10(20)-35-110 kV, uključujući analizu tokova snaga, analizu N-1 i proračun kratkog spoja.
Abstract: U elaboratu se istražuje i definira cjelovito rješenje za elektroenergetsko napajanje objekata trase autoceste Dugopolje-Zagvozd na naponskim razinama 10(20)-35-110 kV, uključujući analizu tokova snaga, analizu N-1 i proračun kratkog spoja.
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Orlice na prijenosnu mrežu 110 kV ili distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U studiji se obrađuje i odabire način priključka vjetroelektrane Trter-Krtolin na distribucijsku mrežu 30 kV, te ispituju tokovi snaga u karakterističnim stacionarnim režimima rada, u varijantama potpune raspoloživosti prijenosne mreže i varijantama N-1
Abstract: U elaboratu se definiraju ispituju moguće varijante izgradnje DV 110 kV na trasi Trogir - Bilice, uključujući proračune tokova snaga u karakterističnim režimima, te analizu N-1.
Abstract: Izrada ovog elaborata potaknuta je prvenstveno problemima napajanja TS Dobri, tj. analizom mogućnosti paralelnog rada transformatora 35/10 kV u TS Dobri u razdoblju velike potrošnje kad postojeće uklopno stanje izaziva preopterećenje transformatora , ali i 35 kV-tnih kabela s obzirom na njihovo vrlo loše tehničko stanje. Osim navedenog problema, stanje 35 kV-tne mreže DP Elektrodalmacije je takvo da se relativno često traže operativne dispečerske i planske analize različitih konfiguracija mreže, tj. analiza i rješavanje različitih pogonskih problema. Elaborat obrađuje mogućnosti kvalitetnijeg napajanja TS 35/10 kV Dobri, paralelnim radom transformatora 35/10 kV, vodeći računa o opterećenju mreže i ograničenju struja tropolnog kratkog spoja.
Abstract: U elaboratu se istražuje i definira idejno rješenje za elektroenergetsko napajanje objekata na trasi autoceste Prgomet-Dugopolje.
Abstract: Planiranje korištenja velikih akumulacijskih bazena za proizvodnju električne energije vrlo je zahtjevan i složen problem. Osim zahtjeva i ograničenja koji su posljedica traženja optimalnog režima rada u energetske svrhe, planiranje je uvjetovano i zahtjevima ostalih korisnika voda, te zahtjevima obrane od poplava. Predmet obrada ove studije obuhvaća prvenstveno ispitivanje mogućnosti definiranja novog modela korištenja i upravljanja akumulacijom Buško Blato i hidroenergetskim sustavom (HES) Orlovac u cjelini, budući da podaci o ostvarenoj proizvodnji u dosadašnjem razdoblju korištenja akumulacije pokazuju vrlo velike gubitke procjeđivanja, ovisno o koti.
Abstract: U studiji se istražuje utjecaj uklapanja nove plinske termoelektrane Jetovec snage 240 MW u elektroenergetski sustav Hrvatske sa stanovišta uklapanja u dnevne dijagrame proizvodnje, mjesečne i godišnje elektroenergetske bilance, te utjecaj na varijabilne i marginalne troškove rada EES-a Hrvatske.
Abstract: U studiji se istražuje i definiraju moguće opcije razvoja prijenosne mreže 110-220-400 kV JP EP HZ Herceg-Bosne, etapno za 5-10-15 godina na temelju postojećih planova razvoja i analize tokova snaga i N-1.
Abstract: U studiji se ispituje mogućnost indirektnog zaleta PHE Čapljina snage 460 MW na postojeću prijenosnu mrežu 220 kV.
Abstract: Ova studija dio je treće etape regionalnog energetskog planiranja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Studijom su obuhvaćene analize mogućeg doprinosa energetske efikasnosti i obnovljivih izvora budućoj energetskoj opskrbi Splitsko-dalmatinske županije te predložene mjere i daljnje aktivnosti potrebne za iskorištavanje njihovog golemog potencijala i implementaciju komercijalnih projekata.
Abstract: U elaboratu se daje izračun struja krakog spoja u indiustrijskoj elektroenergetskoj mreži tvornice TLM Šibenik, na svim naponskim razinama, varijantno ovisno o karakterističnim uklopnim stanjima.
Abstract: U ovoj su studiji predstavljeni rezultati druge etape projekta Energetski razvitak Županije splitsko-dalmatinske. Dok je prva faza istraživanja obuhvatila izradu energetske baze podataka s prikupljanjem podataka, provođenjem ankete kućanstava i audita u uslugama, u ovoj drugoj fazi je izrađena energetska bilanca županije i predviđanje energetskih potreba do 2020. god. S ovom etapom istraživanja su pripremljene sve podloge za analizu buduće strukture energetske opskrbe Županije. To se u prvom redu odnosi na plinifikaciju i na supstituciju potrošnje električne energije ponajprije plinom ali i obnovljivim izvorima energije (solarna energija)
Abstract: U ovoj studiji analiziraju se naponske prilike, tokovi snaga i gubici u mreži za različite varijante priključka mHE Roški Slap na postojeću 10 kV-tnu mrežu uz eventualno potrebnu nadogradnju, te daju neke varijante rješenja evakuacije proizvedene snage višim naponskim nivoom (20 kV).
Abstract: U studiji se istražuje utjecaj uklapanja nove termoelektrane na ugljen Lukovo Šugarje snage 385 MW u elektroenergetski sustav Hrvatske sa stanovišta uklapanja u dnevne dijagrame proizvodnje, mjesečne i godišnje elektroenergetske bilance, te utjecaj na varijabilne i marginalne troškove rada EES-a Hrvatske.